U izboru lokacija sudjelovali: Sandra Sterle, Vlasta Žanić, Natasha Kadin, Đorđe Jandrić, Igor Pavlica i Dan Oki.
Mapu ustupio: Joško Gamberožić
Tehnička podrška u postavu: Đorđe Jandrić
Fotografije: Dan Oki
Hvala Studiu FormaM i svim žiteljima otoka Silbe koji su pomogli u postavu.

Projekt uključuje osmišljavanje, proizvodnju i postavljanje 17 emajliranih, metalnih, uličnih tabli, različitih oblika i formata, na javne lokacije na Silbi, na kućama, ogradama, zidovima, drveću i slično.
Na tim tablama, međutim, nije otisnut sadržaj informativnog tipa, nego razni vizualni znakovi ili riječi ili kratke izjave ili poruke poetskog ili filozofskog karaktera, dizajnirane u formi raznih logotipova. Jednom riječju, sadržaj je autorske prirode. Poput izložbe koja svoje elemente razbacuje posvuda po mjestu, ali imajući na umu kako bi oni trebali trajno ostati tamo. U tom smislu njihov sadržaj i ne može komenirati trenutne okolnosti niti imati nekakav aktualan politički naboj, nego nasuprot tome, poruke bi trebale biti neočekivane s obzirom na formu i mjesto gdje se pojavljuju, a istodobno

manifestirati određeni ikonografski i svjetonazorski sustav. Sustav koji svoje opredjeljenje iskazuje izborom citata, primjerice, posljednjim stihovima Slamnigove pjesme Kolumbo: ‘O Indijo, Indijo, da te i pronađem / preveliko je iščekivanje, preveliko’ ili pak autorskim sloganima tipa: ‘need no true proof for our theory to be true’.

Bitnu ulogu u produkciji tabli ima njihovo oblikovanje, odnosno dizajn, zato što dizajn zapravo i jest osnovna poluga tog javno prisutnog medija, ulične table temeljno i imaju ulogu znakova, čija bi vizualna prepoznatljivost smjesta trebala identificirati sadržaj. U ovom se slučaju, redukcijom elemenata na osnovne simbole, nastoji naglasiti upravo znak kao najefikasnije vizualno sredstvo, bilo pozicijom i oblikovanjem teksta, bilo referencom na neke karakteristične oblikovne konstrukcije, pri čemu se, dakako, ne misli na one prometne, nego na one prisutne u medijskom ili pak umjetničkom prostoru.
Što se pak tiče samih sadržaja, oni kao da potiho navijaju za kakvu apstraktnu revoluciju, za pokret ili ustanak što svoju platformu pronalazi u prostoru ‘van triju protega’ ili kako to Schulz kaže: ‘za sjajni kontramarš fantazije na surove bedeme zbilje’. No, istodobno su i svjesni svoje iluzije, pa, kao da proizlaze iz poznate Joyceove izjave: ‘unaprijed izgubljenim bitkama uvijek ostajati vjeran’, svoje će istomišljenike pronaći u onima koji su spremni odmah potpisati, kad bi se našla dovoljno apsurdna peticija. Drugim riječima, u onima što su i inače skloni drugačijem, pa i prenesenom, doživljaju, pa i tumačenju, stvarnosti, a kakvih je na Silbi, koja odavno nosi nadimak ‘umjetnički otok’, nemali broj.

Metaforička signalizacija, međutim, ne komentira bilo povijesne bilo lokacijske čimbenike, nego svoju mrežu spušta preko tih značenjskih slojeva, pri čemu table predstavljaju orijentacione točke određena svojetonazorska sustava, koji, poput nezavisna layera, svoje značenje ugrađuje u postojeću ideju Silbe.

     2+2=4
Stari mul
U pozadini je skulptura Šime Vulasa “Jedro”.

Uvala Dobre vode
Kažu da su knjige kamečići što ih bacamo u more, neki naprave dvije tri ‘žabice’, ali na kraju svi potonu na dno. Ipak, ideju slavnog viteza moguće je usporediti s idejom mladih, dugokosih i golih ljudi što su tijekom sedamdesetih u toj uvali oblikovali vrlo posebnu socijalnu skulpturu. Pa kad bismo ju bacili u more, ona ne bi napravila ‘žabice’, ali valovi što su se od nje širili, poprilično su oblikovali tadašnju umjetničku scenu.

     O, Indijo, Indijo
(Posljednja dva stiha pjesme “Kolumbo”, Ivana Slamniga)
Put Nozdre
Jedna od sedam silbanskih crkvica. Put vodi prema uvali Dobre vode. Uvala je tijekom sedamdesetih bilo ljetno stanište umjetnicama i umjetnicima raznih medija i nacionalnosti.

     Market song no 9
Pjaca
Primjenom aleatorike ove će pruge zacijelo proizvesti reklamnu skladbu. Dežurni će pesimisti, međutim, u njoj prepoznati taktove pogrebnog marša.

    Round Midnight
(naziv filma Betranda Taverniera)
Veli put
Kapija na prolazu prema kući Ivana Marincela, trombonista i velikog obožavatelja Dextera Gordona.

No Time Out
Karić, karakteristično prijevozno sredstvo na otoku gdje nema prometa, gdje su čak i bicikli zabranjeni tijekom sezone. Snimljeno u dvorištu Davora Hercega, poznatog pod nadimkom Kempes.

Turistička partija
Gušterna
Skladište za smještaj potrepština za punjenje gušterne. Sutradan ujutro, pločica je nestala. Ostali su samo tipli.

Tiho pokraj pospanih pijetlova
Put mula
Ograda kuće točno kraj zvonika. Kažu da se na uvijek istu buku san s vremenom navikne, kobna mu je ona iznenadna.

Sadržaj
Kod škole
Zgrada silbenske knjižnice. Na pločici je reprint sadržaja zbirke poezije Juan Ramon Jimeneza.

    Nelcha
Uvala Sotorišće
Teren iza tablica vlasništvo je Ureda za upravljanje imovinom Grada Zagreba.

     Silba Libre
Žalić
Zidić što odvaja kupalište od kafića Alavija, tamo gdje pristaju brodovi, tamo gdje ljudi dolaze na otok.

                        Things that might have been
(Naziv pjesme Jorge Luisa Borgesa)
Put Žalića
Kuća Sterle. Izbor lokacije i postav: Dan Oki.

                       ‘Till the money runs out,
Put sela
Naziv prve pjesme B – strane LP ploče “Heartattack and Vine”, Toma Waitsa. Nekad se ovim putem na izmaku noći vraćalo u selo. Danas bi se naziv te pjesme mogao drugačije protumačiti.

   Trumpet Time
Lokalitet Garine
Dvoja vrata s desne strane puta pripadaju kući Hawlina. U obitelji je nekoliko puhača, ima i drugih muzičara. U srednje davnoj silbanskoj prošlosti, obiteljski je orkestar na Žaliću svirkom dočekivao i ispraćao brod.

   Urgent
Veli put
Staro drvo preko puta pošte. Drugog dana nakon postavljanja poštar u mirovini govori aktivnom kolegi: “Od sad si trkaća kokoš”.

Warning
Prema Pocukmarku
Zgrada u kojoj je nekad bilo dječje odmaralište “Apatin”.

vrijeme: 31.01.2019.

prijava: 21.02.2019.

url: https://www.fund4others.org/otocka-veza/

Pozivaju se umjetničke skupine, kolektivi i organizacije na sudjelovanje u programu Otočka veza koji se sastoji od edukacije i rezidencijalnog boravka u Španjolskoj ili Danskoj.

BIRCA iz Bornholma (Danska), Centre d’Investigació Escènica Sineu s Mallorce (Španjolska) u suradnji sFondom za druge / Dominom i S.E.A. (umjetničko-ekološka multimedijalna platforma na otoku Silbi) iz Hrvatske organiziraju rezidencijalni program razmjene hrvatskih, španjolskih i danskih umjetnika/ca na otocima u uključenim državama pod imenom Otočka veza. Nakon pilot programa provedenog 2018. mreža Otočka veza nastavlja s djelovanjem i u ovoj godini, prvo s edukacijom o kulturnom menadžmentu umjetničkih kolektiva i organizacija u travnju 2019. na Mallorci, u kojoj će sudjelovati sve uključene umjetničke skupine (po 2 iz svake države), a nakon edukacije slijede rezidencije u Španjolskoj i Danskoj.

Program Otočke veze 2019.
Zainteresirane umjetničke skupine (do 3 osobe) prijavljuju se za sudjelovanje u grupnoj edukaciji i za jednu od ponuđenih rezidencija, u Španjolskoj ili Danskoj.

Grupna edukacija se održava od 9. do 13. travnja 2019. i na njoj sudjeluju predstavnici umjetničkog vodstva organizacija (po 1 osoba iz skupine).
Rezidencija na Mallorci se nastavlja nakon edukacije, te umjetnička skupina koja je odabrana za Španjolsku boravi u centru C.I.N.E. od 15. 4. do 28. 4. 2019.
Rezidencija na Bornholmu se održava u rujnu, te umjetnička skupina koja je odabrana za danski dio projekta boravi u centru BIRCA od 1. 9. do 15. 9. 2019.

Uvjeti i logistika rezidencija:
– umjetničke forme koje poziv podržava: suvremeni ples i performans;
– do 3 osobe u okviru jedne prijave mogu sudjelovati u jednom od rezidencijalnih programa;
– boravak u Španjolskoj (Mallorca) za umjetničke voditelje (1 osoba) na grupnoj edukaciji, te potom boravak cijele skupine (do 3 osobe) ili u Španjolskoj ili u Danskoj (prijava obavezno mora sadržavati za koju se rezidenciju odnosi ili se prijavljuje na obje);
– sudjelovanje na jednodnevnom treningu u Zagrebu vezanom uz mrežu Otočku vezu u okviru Festivala Perforacije krajem lipnja, uz susret s umjetnicima iz Danske i Španjolske.

Prijave na rezidenciju pošaljite na mail: info@fund4others.org najkasnije do 21. 2. 2019.
Prijavom potvrđujete pristanak na uvjete rezidencije.

Prijava mora sadržavati:
– motivacijsko pismo za sudjelovanje u ovom programu;
– ideja ili projekt na kojem bi se radilo u okviru rezidencije te ukratko plan tog rada;
– biografije i kratki rezime umjetničkog rada (do 5 stranica s prilozima) svih osoba koje bi sudjelovale na rezidenciji u Danskoj ili Španjolskoj (do 3 osobe)

Opisi programa:

1. Edukacijski modul na Mallorci namijenjen je umjetničkim voditeljima. Obrađivat će se teme poput koprodukcija i suradnji u međunarodnom kontekstu, poslovanja i ugovora, planiranja turneja, PR-a i komunikacije. Radionički program voditi će predstavnici organizacija članica mreže Otočka veza, Susanne Danig, Biel Jorda i Zvonimir Dobrović, a u suradnji s Teatrom Principal Mallorca. Umjetničkim voditeljima će se za pohađanje edukacije osigurati trošak puta i smještaja, pri čemu voditelj jedne od dvaju odabranih skupina ostaje na Mallorci i tijekom održavanja rezidencije.

2. Rezidencija u Španjolskoj održava se u centru Performing Arts Research Center na Mallorci. Partnerska organizacija C.IN.E. djeluje s misijom jačanja međunarodnih suradnji, istraživačkog pristupa i umrežavanja na Balearima. Više o organizaciji C.I.N.E. na www.cinesineu.com

Razmjena uključuje dva tjedna rezidencijalnog boravka na otoku Mallorca u Španjolskoj u travnju 2019., a za odabrane umjetnike/ce osigurano je:
• prostor za probe (dimenzije 13m x 17m i visine 10.5 m) u periodu od dva tjedna
• smještaj za cijeli period rezidencije u blizini prostora za probe
• putni troškovi za do 3 osobe
• prijevoz od i do zračne luke u Španjolskoj
• 6-8 sati radionice / mentorstva s umjetničkom direkcijom centra –  Bielom Jordàom i Martom Barceló, koji također vode i novocirkusku organizaciju Res de Res i En Blanc koja posjeduje zgradu istraživačkog centra
• prilika da tijekom rezidencije prikažu svoj rad lokalnoj publici te da sudjeluju u umjetničkim razgovorima koji će biti organizirani tijekom boravka.

3. Rezidencija u Danskoj održava se u centru BIRCA. Partnerska organizacija BIRCA u svom fokusu ima umjetničke organizacije i kolektive koji djeluju u području plesa, performansa i crossovera, a koji žele istražiti stvaranje u kontaktu s prirodom te utjecaj mirnog otočkog okoliša na umjetnički izričaj. Više o BIRCA organizaciji na www.birca.org

Razmjena uključuje dva tjedna rezidencijalnog boravka na otoku Bornholmu u Danskoj u rujnu 2019., a za odabrane umjetnike/ce osigurano je:
• prostor za probe (160 kvadratnih metara s plesnim podom) u periodu od dva tjedna
• smještaj za cijeli period rezidencije (3 spavaće sobe) –  korištenje zajedničke kuhinje, dnevnog boravka i dostupan internet
• putni troškovi za do 3 osobe
• prijevoz od i do zračne luke u Danskoj
• 6-8 sati radionice / mentorstva  s redateljicom Susanne Danig, vlasnicom te umjetničkom voditeljicom BIRCA centra
• prilika da tijekom rezidencije prikažu svoj rad lokalnoj publici te da sudjeluju u umjetničkim razgovorima koji će tijekom boravka biti organizirani, s obzirom da se rezidencija održava za vrijeme festivala Borhnolms Kulturuge.

Tijekom lipnja održava se rezidencija za Danske i Španjolske umjetnika usmjerena na teme održivosti na otoku Silbi, koju Dominov Fond za druge realizira u suradnji sa S.E.A. Silba Environment Art (www.silba-environment-art.hr) u sklopu programa Mreže izvedbenih umjetnosti financirane od strane zaklade Kultura nova. Danski i španjolski će umjetnici nakon rezidencija doputovati u Zagreb gdje će svoj rad predstaviti i publici Festivala Perforacije.

Fond za druge je program udruge Domino kojim se potiče filantropija u Hrvatskoj u cilju što veće podrške umjetnosti, aktivizma i edukacija. Više o Fondu za druge te načinima podrške na www.fund4others.org.

Nakon rezidencijalnog boravka umjetnice Manje Ristić koja je na Silbi radila Silba Sound Map, ovog vikenda SEA Silba Environment Art u suradnji s Kino Mediteran donosi projekciju animiranog filma CRVENA KORNJAČA nominiranog za Oscara!

Projekcija će se održati u subotu, 21. rujna u 20 sati ispred ili u zgradi MO Silba (ovisno o vremenskim prilikama). Film je namijenjen svim generacijama i projektcija je besplatna 🙂

Film prikazujemo u sklopu 5. Rendez-vous au Cinéma, programa probranih ostvarenja francuske kinematografije kojeg organiziraju Francuski institut u Hrvatskoj, Kino mreža i Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Crvena kornjača (La Tortue Rouge), redatelja Michael Dudok de Wita, fantastična je priča o čovjeku i prirodi.

Film bez dijaloga prati najvažnije životne faze jednog brodolomca koji završi na pustom tropskom otoku naseljenom samo kornjačama, rakovima i pticama. Mornar pokušava pobjeći s pustog otoka pomoću improvizirane splavi. No, njegov pokušaj spriječi kornjača koja mu uništi sklepano plovilo. Unatoč tome, mornar uspijeva pronaći novi život na pustom otoku, i to zahvaljujući čudnovatoj crvenoj kornjači.

*********************

Aktivnosti ovog programa dio su projekta SILBA VIVA udruge Mavena čiju provedbu sufinancira Grad Zadar, a kroz programsku platformu “SOS Silba Off Season” udruge Mavena i umjetničke organizacije SEA Silba Environment Art, čiju provedbu sufinanciraju Grad Zadar i Ministarstvo kulture RH. Rad umjetničke organizacije SEA Silba Environment Art financijski podržava Zaklada Kultura nova.

U sklopu projekta SOS Silba Off Season, u srijedu, 6. lipnja, organizira se tesarska radionica čiji je voditelj Siniša Pocrnčić koji na Silbu stiže iz eko sela Trkulja, a godinama je aktivan kao voditelj različitih radionica drvene gradnje i permakulturnog dizajna, te jedan od autora priručnika “Permakulturni dizajn” u izdanju udruge ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa. On će zainteresiranima pokazati kako reciklažom ostataka dasaka i drva koje smatramo neupotrebljivima napraviti zanimljiv i kreativan vrtni namještaj i uporabne predmete.

U petak, 8. lipnja, pošto nam je sunce sve jače, kreće dokumentiranje njegovih tragova najjednostavnijom i najstarijom, ali i danas vrlo zanimljivom i fascinantnom metodom – CAMEROM OBSCUROM. Princip rada i izrade camere obscure je vrlo jednostavan, a radi se o projekciji jednakoj kako nastaje i slika u ljudskom oku. Zrake svjetlosti koje se odbijaju na sve strane od vanjskih predmeta prolaze kroz maleni otvor na jednoj strani camere obscure te projiciraju sliku tih istih predmeta na suprotnu površinu (ekran). Sama camera obscura može se napraviti upotrebom različitih limenki i kutija, a ekspozicija može trajati od nekoliko sekundi do čak nekoliko mjeseci. U sklopu radionice napravit ćemo nekoliko camera obscura koje će cijelo ljeto dokumentirati sunce s različitih lokacija na Silbi. Voditeljica radionice je Tina Bele, koja se već dugi niz godina bavi amaterskom fotografijom, a 2014. godine pohađala je radionicu Camere Obscure i od tada velikom dijelom zanemaruje digitalnu fotografiju te sama izrađuje svoje “fotoaparate” i razvija nastale fotografije.

Treća radionica je plesna, a njome najavljujemo ljetna događanja koja će ove godine biti posvećena plesu! U goste nam dolaze inozemni umjetnici Maayan Danoch, Miha Horvat i Ivan Mijačević. Na radionici U SVJETLU / IN LIGHT umjetnici i polaznici su istovremeno izvođači i tehničari, instrumenti i instrumentalisti. Istražuju se situacije u kojima se susreću tijelo, kretanje, zvuk i svjetlost te se razvijaju vizualne i zvučne slike radeći uglavnom sa baterijskim lampama kao izvorima svjetlosti u odnosu na kretanje, zvuk kretanja i arhitekturu pored koje se izvodi. Ovu radionicu podržava Senat Berlin i Grad Maribor.

jeeeeej, proljeće nam je već u punom zamahu i krećemo sa prvim aktivnostima projekta SOS Silba Off Season 2017., a pošto nam je prva radionica MOCIR KAPAR prošlu jesen bila jaaaako posjećena, radimo je ponovo, ovaj put uz predavanje Ratka Kovačevića, koji nam dolazi prenijeti svoje znanje i iskustvo u sadnji, uzgoju i kultiviranju kapara.

Radionicu suhozidne gradnje voditi će Miran Križanić i Andro Nigoević iz udruge Dragodid. Projekt Dragodid je inicijativa fokusirana na proučavanje i primjenu tehnika, materijala i struktura predajnog (narodnog, tradicijskog) graditeljstva na našem kršu. Ishodište projekta je selo Dragodid na otoku Visu, a glavne aktivnosti su organizacija suhozidnih graditeljskih radionica i popularizacija suhozidne tehnike gradnje.
http://www.dragodid.org/

Knjiga Kapar autora Ratka Kovačevića jedinstven je i cjelovit prikaz biljke koja raste samoniklo kao sastavni dio mediteranske makije ili kao ruderalna korovna vrsta na starim kamenim kućama Primorske Hrvatske. Ratko Kovačević rođen je u Kotišini kraj Makarske. Ekološki je aktivist i jedan od osnivača udruge Split – zdravi grad, u kojoj je osmislio desetogodišnji program Zeleni, rascvjetani, mirisni i ljepši Split te organizirao projekte pod nazivom Cvijet gradu prijatelju – Cvijet Splitu. Knjigu Kapar izdao je 2005., a u sklopu ove radionice dati će nam mnoštvo korisnih savjeta na licu mjesta, dok budemo sadili sadnice kapara uzgojene na Silbi u suhozid koji ćemo, uz vodstvo i pomoć udruge Dragodid, sami napraviti.
http://www.kapar.hr/knjiga.htm

Zato, ako taj tjedan imate vremena i volje za učenje i rad u predivnoj prirodi ovog malog otoka, pridružite nam se na ekološko-poljoprivrednoj radionici na Silbi!

Za sve informacije i prijave na radionicu obratite se na mail: info@silba-environment-art.hr

Danas kada se susrećemo sa sofisticiranom optikom i kompliciranim foto objektivima, činjenica da nam je za izradu objektiva kod camere obscure dovoljna limenka i šivaća igla, zaista zvuči pomalo nemoguće.
Princip rada i izrade camere obscure je jednostavan. Radi se o centralnoj projekciji na čijem principu nastaje i slika u ljudskom oku. Zrake svjetlosti koje se odbijaju na sve strane od vanjskih predmeta prolaze kroz maleni otvor na jednoj strani camere obscure te projiciraju sliku tih istih predmeta na suprotnu površinu (ekran). Projicirana slika okrenuta je naopačke kao i kod ljudskog oka.
Ako u limenku postavimo neku fotoosjetljivu površinu (foto-film, foto-papir…), nakon eksponiranja (otvaranja rupice), koje može trajati od par minuta do par sati, dobiti ćemo fotografiju.

U sklopu ove radionice mi ćemo izraditi nekoliko jednostavnih camera obscura i postaviti ih na razne lokacije na otoku Silbi, te će one cijelo ljeto dokumentirati sunce, a na kraju ljeta ćemo od nastalih fotografija napraviti izložbu.

Voditeljica radionice je Tina Bele, koja se već dugi niz godina bavi amaterskom fotografijom. 2014. godine pohađala je radionicu Camere Obscure i od tada velikom dijelom zanemaruje digitalnu fotografiju te sama izrađuje svoje “fotoaparate” i sama razvija nastale fotografije.

Za sve informacije i prijave na radionicu obratite se na mail: info@silba-environment-art.hr

izuzetna nam je čast i veliko zadovoljstvo predstaviti vam „BOOK of SEA“ – knjigu još vruću iz tiska, na kojoj smo radili mjesecima, a u kojoj je na skoro dvjesto stranica sažeto sve ono što smo na Silbi u sklopu platforme SEA Silba Environment Art napravili u posljednjih desetak godina.

Prezentacija će se održati na Silbi u subotu, 1. kolovoza 2020. ispred škole u 19:30 sati. Dobrodošli!

Ovu dvojezičnu publikaciju uredio je i lektorirao Bojan Krištofić, dizajnirao Nikola Križanac, na engleski preveo Ivan Berecka, a tekstove su pisali autorica projekata Natasha Kadin, vizualni kritičar Boris Greiner i dizajner i pisac Bojan Krištofić. Autori fotografija su: Gildo Bavčević, Marijan Blažina, Natasha Kadin, Ivan Loparić, Tihana Mandušić i Manja Ristić. Publikacija je nastala uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture i Grada Zadra, a na promociji će se moći nabaviti po promotivnoj cijeni od 100 HRK.

Osim publikacije predstavit ćemo i besplatno dijeliti treći broj naših DIY („uradi sam“) novina, koje će nam prestaviti urednički trojac Natasha Kadin, Bojan Krištofić i Antonela Marušić.

Online izdanje te više detalja o nastanku i autorima novina CRTICE S OTOKA #3, kao i prva dva broja, možete pronaći ovdje: https://www.silba-environment-art.hr/blog/crtice-s-otoka-3/

U nastavku izdvajamo dijelove tekstova knjige BOOK of SEA:

„The Book of SEA, nakon desetljeća neprekidnog, upornog rada, javlja se kao prijeko potreban dokument svih ostvarenih programa umjetničke organizacije, u stvarno širokom rasponu od Silbenskog kulturnog ljeta, dugotrajnog festivala suvremene umjetnosti i kulture na otočki način, kojim je 2010. priča i započela, preko radionica i kolonija, akcija i izložbi posvećenih čišćenju Silbe od otpada koji se taloži na obalama od sezone do sezone, sve do umjetničkih rezidencijalnih boravaka angažiranog, ekološki usmjerenog karaktera, istraživačkih projekata u suradnji s bliskim udrugama iz cijelog svijeta, te mnogih drugih projekata. Knjiga je, ukratko, podijeljena na grafičke preglede koji zorno ilustriraju kvantitetu učinjenog kroz desetljeće, dva duža teksta koji na početku i na kraju knjige iscrpno kontekstualiziraju i artikuliraju stremljenja i svjetonazor, prakse i znanja umjetničke organizacije, priloge većine promotivnih plakata dosad dizajniranih za potrebe programa, te najopširnije i najsveobuhvatnije, kronologiju programa po godinama, s mnoštvom izvrsnih fotografija, vrijednim dokumentima prostor-vremena. Kronologija čitatelje također informira o svim radionicama, predstavama, izvedbama, izložbama, projekcijama filmova, koncertima, rezidencijalnim boravcima, umjetničkim kolonijama, čitanjima, čišćenjima, istraživanjima, suradnjama, susretima, gostovanjima, druženjima i uopće sveukupnom iskustvu koje je SEA do sada, s velikom posvećenošću i ljubavlju, prikupila o razumijevanju i unapređenju, njezi otoka, primjenjivo na većinu sličnih jadranskih sredina što od kopna možda jesu daleko, no to ne znači da njihovi stanovnici ne trebaju imati priliku ispunjavati potrebe koje se drugdje podrazumijevaju te uglavnom ne dovode u pitanje. Stoga, kao i umjetnosti i kulturi samima po sebi, svrha ove knjige, koju je uredništvo polako i pažljivo pripremalo, jest i da obrazuje te inspirira istomišljenike u izmaštavanju i ostvarivanju bliskih pothvata, čija suština nije drugo doli produbljivanje i učvršćivanje iskonske veze između otoka, živog svijeta i čovjeka putem umjetnosti, a to znači stvaranjem novih sadržaja i otkrivanjem svježih spoznaja. Listanje ove opsežne knjige će, nadamo se, za čitatelje biti promatranje velike rijeke informacija i perspektiva, ideja i smjerova, sjećanja i snova, koja se, kao i sve drugo na Silbi, na svom kraju (koji se još ni izdaleka ne vidi!) ulijeva u more.“

Bojan Krištofić

„Pa kao što i drvo neprimjetno raste, tako i knjiga koja pokriva deset godina djelovanja SEA (Silba Enviroment Art) ima skoro dvjesto stranica. Pokušavajući rezimirati mnoštvo sadržaja što ih je u okviru Silbenskog kulturnog ljeta organizirala i realizirala udruga Mavena, također u suradnji s brojnim srodnim udrugama i pojedincima, vidljivo je da se iz godine u godinu projekt odvija slijedeći neke, očito unaprijed zacrtane, postavke. To su ponajprije teme pojedinih godišnjih izdanja koje su uvijek vezane za prirodu, odnosno elemente koji definiraju konkretan prostor – more, sunce, nebo, biljke, zvuk i slično, što smjesta ustanovljuje ekološku orijentaciju, koja i odgovara srednjem slovu naziva projekta. Osim kao tema, enviroment se pojavljuje i kao scenografija, a ponekad i aktivni sudionik.“

Boris Greiner

„Svakodnevno učim od otoka i otočana, od prirode, od mora i vjetra, od ptica i šume, osluhujem što mi govore i trudim se živjeti po njihovim zakonitostima, ali i u njih unositi dašak novog koji ih ne koči, nego ih unaprjeđuje i poboljšava. S velikim poštovanjem tako ću nastaviti i dalje, duboko zahvalna svima koji su mi bili ili će tek biti suputnici na ovom životnom putu, jer otok je naš učitelj. Mogu samo zaključiti da imam i želju i volju i ljubav i energiju za nastavak suživota s ovim predivnim malim otokom i njegovim stalnim i povremenim stanovnicima, uz pomoć prirode i zajednice, stručnjaka i umjetnika pri zajedničkom radu na poboljšanju kvalitete života i ekosustava, naravno uvijek u skladu s prirodom koja nas neposredno okružuje i čiji smo dio.“

Natasha Kadin

www.messmatik.net

otvaramo prijave za sudjelovanje u novom broju naših otočkih DIY („uradi sam“) novina, koje uspješno i zajedno izrađujemo evo već četvrtu godinu za redom!

Prva dva broja ‘Crtica s otoka’, prvih DIY (‘uradi-sam’) novina otoka Silbe, nastala su u ljeto 2018. i proljeće 2019. godine, kao rezultat jednotjednih radionica u organizaciji umjetničke platforme Silba Environment Art. Povodom pripreme trećeg broja u proljeće 2020., u uvjetima karantene, no u skladu s našom željom da se ideja ‘Crtica s otoka’ nastavi širiti i drugim otocima, malim i velikim, otvorili smo poziv primarno žiteljima svih jadranskih otoka (a zatim i ostalima koji na njima redovito ili povremeno borave, poznaju ih i vole), koji o svojim otocima imaju što za reći, napisati, nacrtati, fotkati, ukazati – te dobili mnoštvo kvalitetnog i zanimljivog sadržaja, koji smo posložili u naše CRTICE S OTOKA #3, a ono što nije stalo u novine postavili smo na naš web.

Pozivamo na slanje reportaža; fotografija i fotoreportaža; intervjua sa zanimljivim otočkim osobama; kratkih priča, anegdota i kronika; ilustracija i stripova; vijesti o važnim otočkim akcijama i događajima, potrebama i problemima, poezije i proze, i naravno crtica s otoka. Iz jasno osobnog, subjektivnog ugla: tražimo sadržaje koji su vam bitni i do kojih vam je stalo, koji priču vašeg otoka pripovijedaju iz vaše, dosad možda neotkrivene perspektive. Želimo različite zaljubljenike u otoke povezati u broju koji će tematizirati otok u konkretnom i simboličkom smislu, koji će o otoku govoriti i kao izazovu i kao izboru.
Svakodnevnom, životnom, osobnom… Živjeli otoci!

Svoje priloge možete slati do 29.4.2021. u ponoć, na mail adresu info@silba-environment-art.hr .
Prva tri broja možete preuzeti i prelistati ovdje:
CRTICE S OTOKA #1 pdf
CRTICE S OTOKA #2 pdf
CRTICE S OTOKA #3 pdf

Facebook event

Više o Crticama s otoka

Radionice izrade prva dva broja bile su namijenjene otočanima, posjetiteljima i zaljubljenicima u Silbu svih uzrasta, koji su željeli sudjelovati u izradi tiskanog medija zajednice, od ljudi Silbe jednih za druge. Uz vodstvo pokretačice projekta Natashe Kadin (SEA) te profesionalaca u polju medija i dizajna: Bojana Krištofića, Antonele Marušić, Svena Sorića i Hrvoja Spudića, sudionici su usvajali znanja i vještine iz pisanja i uređivanja redovitih formi novinskih tekstova i priloga, kao i koncipiranja novina u cjelini, te njihovog grafičkog oblikovanja i pripreme za tisak, koristeći digitalne i analogne alate i tehnike. Posebnost ‘Crtica s otoka’ je i to što su u potpunosti producirane na Silbi, od pisanja i uređivanja, do tiskanja i ručnog uvezivanja!

Uredništvo: Natasha Kadin (SEA), voditeljica projekta i svojedobno novinarka, danas kustosica, producentica u kulturi i pokretačica lijepih priča, entuzijastica floralnog horoskopa i „vještica iz šume“; Nora Verde, književnica i novinarka, autorica pjesama i priča, brojnih tekstova i intervjua o glazbenim te društveno-kritičnim temama, prekaljena voditeljica radionica, ljubiteljica bezkofeinske kave i kuhanja pod vedrim nebom; Sven Sorić i Hrvoje Spudić (This Town Needs Posters), dizajneri, umjetnici i odbjegli arhitekti, entuzijasti analognog tiska, autori dizajna i prijeloma novina na liniji Zagreb―Silba;
Ena Jurov bavi se vizualnom komunikacijom kroz ilustraciju, strip i grafički dizajn i ona je nova snaga našeg uredništva te je pristala na Silbu sa Molata da unese svježe vizualne kurente u naše novine.

‘Crtice s otoka’ izvorno su bile (i pored ovog projekta nastavljaju biti) jedna od rubrika web stranice umjetničke organizacije Silba Environment Art, posvećena kratkim zapisima o životu na otoku Silbi, iz nalivpera, olovaka, kistova, flomastera i tipkovnica ljudi koji ondje prebivaju ili ga (redovito) posjećuju, a sudjeluju i u programima SEA-e ( https://www.silba-environment-art.hr/blog/). U suštini, tema je otočka svakodnevnica, sada i u obliku novina čiji su autori otočani i posjetitelji otoka, koji uz podršku renomiranih radnika u području medija i dizajna stvaraju suvremene novine, producirane u potpunosti prema ‘uradi sam’ principima.

Idejni začetnici i voditelji projekta su umjetnička organizacija SEA Silba Environment Art i udruga Mavena u sklopu programske platforme SOS Silba Off Season, a uz financijsku pomoć Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zadra.

Pišemo se, fotkamo, crtamo, oblikujemo, tiskamo, pa čitamo prvo na otocima, zatim svugdje gdje je more blizu, a potom u cijelom svijetu! Veselimo se vašim prilozima!

Četvrti broj Vaših i naših Crtica s otoka ponovno ste ispunili uglavnom vi, svojim škojarskim reportažama, pričama, pjesama, ilustracijama i crtežima inspiriranih svim jadranskim otocima.

Naime, vaš odaziv na natječaj za slanje radova ponovno nas je uvjerio u to da naši otoci vriju od zanimljivih priča i peršona, zato se ne bojimo za budućnost Crtica.
Iza nas je 14 neizvjesnih pandemijskih mjeseci. Naime, ovo je drugi broj naših otočkih novina koji smo radili u specifičnoj atmosferi nesigurnosti, napetosti i stalnog praćenja epidemiološke situacije. Za nas koji smo ih s vama kreirali, Crtice s otoka bile su izlaz u pozitivu i podsjetnik na žilavu i upornu volju za životom.
Našem se timu ove godine priključila i mlada vizualna umjetnica i ilustratorica Ena Jurov koja (uz našeg starog suradnika Svena Sorića) potpisuje vizualni identitet Crtica.

CRTICE S OTOKA #4: http://silba-environment-art.hr/site/assets/files/1708/crtice_s_otoka_04.pdf

Da vidimo što se sve krije na čak 44 stranice novog broja naših otočkih novina!
Četvrti broj Crtica s otoka otvara intervju s astronomom Dorianom Božičevićem s kojim razgovaramo o projektu „Lastovo, otok zvijezda“, slijedi zanimljiva poezija Nikole Radića inspirirana otokom Bračem, potom vas upoznajemo s umjetničkom rezidencijom na malenom, pučinskom otoku Biševo na kojem se ovog ljeta održava prvo Biševsko ljeto – BILJET 2021, na temu Putnika. Sjajnom poezijom koja poziva na uglazbljivanje iznenadio nas je umjetnik Stanislav Habjan, renesansni čovjek koji briljira u svemu čega se dotakne, bio to dizajn, likovnost, performans, multimedija ili pisanje. Maja Flajsig pisala nam je o starom zanatu izgradnje suhozida i udruzi Dragodid koja svake godine uz pomoć volontera na Silbi obnavlja i gradi suhozide i kaparete – stožaste suhozidne strukture, koje su smislili zajedno s Natashom za sadnju kapara! Lucija Govorčin napisala je dirljivu priču o jednoj kući na kantunu u Malom Ižu i barbi Radetu koji u njoj živi. Donosimo i priču o pametnoj morskoj travi – posidoniji, jednoj od prirodnih znamenitosti u uvali Sakarun na Dugom Otoku, a na samoj duplerici naših novina nalaze se radovi silbenske dice koje je posložila naša Ena Jurov, te je možete koristiti samostalno kao plakat! Slijedi najduži tekst u četvrtim Crticama: kolektivni rad nekoliko žena i jednog dječaka iz bračke otočke zajednice „Zemlja za nas“. U njega su uspjele udahnuti nešto od nevjerojatnog zanosa i upornosti zahvaljujući kojima članice i članovi ove alternativne zajednice već 16 godina žive u harmoniji s prirodom, učeći se životu u kolektivu. Naša Natasha Kadin razgovarala je sa Sašom Lukićem, predsjednikom zadruge Silba koja na ovom otoku postoji još od 1907. godine. O avanturi koju su doživjele dvije mlade kamperice Gea Rajić i Josipa Škrapić jednog vrućeg kolovoškog dana na otoku Krku čitajte u njihovoj hodačkoj reportaži „Krk u podne“. Naša višegodišnja suradnica Mirjana Mrkela ovog puta nam je poslala priču „U mislima gledam Silbu“: o jednodnevnom izletu trajektom na Silbu i stihovima grupe Atomsko sklonište koji su je putem pratili. Barbara Čolić piše nam o zanimljivoj izložbi fotografija zadarskog podmorja „Svjetlo i tama na morskom putu“ koja je već tri godine zaredom postavljena na Silbi izazvala veliki interes publike. Eva Marija Jurešić predstavlja se s poezijom koja evocira ljetne trenutke na jadranskoj obali. Tanja Telesmanić donosi već tradicionalni silbenski glosarij pomoću kojega ponovno učimo nove stare riči s otoka Silbe. A kakav bi to bio novi broj Crtica s otoka da u njemu nemamo bar jedan strip? Mirta Brkulj s Iža došla je na radionicu stripa na Silbu te je u dvije etape pješačenjem obgrlila cijelu Silbu i napravila strip o svojoj avanturi. Četvrti broj Crtica završavamo začudnom i kratkom dramom Matjaža Pikala naslova „Zabavljaj!“
Drage otočanke i otočani, svi vi koji se tako ćutite: čitajte Crtice s otoka #4 i guštajte u litu koje je pred nama, a službena promocija CRTICA S OTOKA #4 dogodit će se 24. srpnja u 19 sati ispred škole na Silbi!

Prva tri broja možete besplatno preuzeti ovdje:

CRTICE S OTOKA #1 pdf

CRTICE S OTOKA #2 pdf

CRTICE S OTOKA #3 pdf