pred nama je online verzija petih po redu Crtica s otoka, otočkih “uradi sam”
novina.
Ovo nije prvi broj Crtica, ali;
Ovo je prvi broj Crtica s otoka koji je sadržajno uredila samo jedna osoba.
Ovo je prvi broj Crtica s otoka koje online dijelimo s vama tek u rujnu. Printani
primjerci cijelo ljeto kružili su od ruku do ruku na raznim otocima i kopnima, služili
su kao razonoda, utjeha, sjena, potpala; sve ono što novine jesu.
Ovo je prvi broj Crtica s otoka koji je ponudio temu. Rastanak. Teška tema. Baš
otočka.
Ovo je broj sa najviše stihova dosad. Troznamenkasti broj.
“Dosad su Crtice s otoka bile pokušaj časopisa koji, svojom nepretencioznošću i
opuštenošću, kao i otvorenošću prema svim umjetničkim pokušajima – daje nadu
da nije još sve izgubljeno, i da se ponekad ipak možemo međusobno razumjeti.”

Možemo li se razumjeti?
Ponekad?
Ipak?
Međusobno?
Ili sebe barem.
Za Rastanak.
Pinku.

Crtice s otoka #5 sada dijelimo i sa svima vama.

A da se prisjetimo, evo i prva četiri broja:

CRTICE S OTOKA #1 pdf

CRTICE S OTOKA #2 pdf

CRTICE S OTOKA #3 pdf

CRTICE S OTOKA #4 pdf

Veliko HVALA svim suradnicima/ama. Najbolji ste

CRTICE S OTOKA
SILBENSKE DIY NOVINE
BROJ #5, GODINA #6, PROLIĆE – LITO 2023.

urednice
Ena Jurov i Natasha Kadin

autori/ce i suradnici/e (prema redoslijedu priloga)
Tanja Telesmanić, Paula Skelin, Iva Šverko, Apolonija Lučić, Matej
Vukasović Brzi, Maja Jelušić, Filip Bubalo, Petra Cvitanović, Matjaž Pikalo,
Vito Majcenić, David Majcenić, Anja Šverko Vračić, Nasstassja Jonke, Sara
Šimunac Vukušić, Ana Vukasović, Luce Marasović, Ana Topčić, Čedo
Polović, Peter Hawlina, Anastazija Komljenović, Manja Ristić, Damir
Matulina, Lara Šercar, Agata Lučić, Katarina Čurković, Stanislav Habjan,
Klasja Habjan, Lucija Govorčin, Margareta Peršić, Mirjana Mrkela,
Marinsky, Dorotea Vukušić, Mirta Brkulj
Lektura: Katarina Duplančić
Distribucija: od ruke do ruke
Cijena: neprocjenjivo, a besplatno!
Donatori: Ministarstvo kulture i medija RH, Zaklada Kultura nova

Guštajte.

Dragi naši otočani_ke i svi koji otoke volite,

svečano otvaramo prijave za sudjelovanje u novom, petom broju naših silbenskih, ali već globalno poznatih, otočkih DIY („uradi sam“) novina, CRTICE S OTOKA #5.

Prva dva broja ‘Crtica s otoka’, prvih DIY (‘uradi-sam’) novina otoka Silbe, nastala su u ljeto 2018. i proljeće 2019. godine, kao rezultat jednotjednih radionica u organizaciji umjetničke platforme Silba Environment Art. Povodom pripreme trećeg broja u proljeće 2020., u uvjetima karantene, no u skladu s našom željom da se ideja ‘Crtica s otoka’ nastavi širiti i drugim otocima, malim i velikim, otvorili smo poziv primarno žiteljima svih jadranskih otoka (a zatim i ostalima koji na njima redovito ili povremeno borave, poznaju ih i vole), koji o svojim otocima imaju što za reći, napisati, nacrtati, fotkati, ukazati – te dobili mnoštvo kvalitetnog i zanimljivog sadržaja, koji smo posložili u naše CRTICE S OTOKA #3, a ono što nije stalo u novine postavili smo na naš web https://www.silba-environment-art.hr/blog/. Četvrti broj nastao je u proljeće 2021. godine, a sada je vrijeme za peto izdanje ovih vrlo posebnih otočkih novina.
Od ove godine uvodimo i tzv. temu broja, i to je ove godine Rastanak. Otok je uvijek dolazak i odlazak. Ponekad se rastajemo od otoka, ponekad zbog otoka. Rastajemo se i od dragih ljudi, biljki i životinja kad odlazimo s otoka. Otok je nekome utočište na kraju svijeta, nekome nužno zlo, nekome bijeg, utjeha, mogućnost, žudnja, ljubav. Uvijek se s otokom ponovo susrećemo i od njega se rastajemo. U ovom brojju voljeli bismo dobiti vaše priče, pjesme, anegdote, fotografije, ilustracije i sve što papir trpi, a vezuje vas uz otok i našu ovogodišnju temu: Rastanak.
Pozivamo vas na slanje reportaža; fotografija i fotoreportaža; intervjua sa zanimljivim otočkim osobama; kratkih priča, anegdota i kronika; ilustracija i stripova; vijesti o važnim otočkim akcijama i događajima, potrebama i problemima, poezije i proze, i naravno crtica s otoka. Iz jasno osobnog, subjektivnog ugla: tražimo sadržaje koji su vam bitni i do kojih vam je stalo, koji priču vašeg otoka pripovijedaju iz vaše, dosad možda neotkrivene perspektive. Želimo različite zaljubljenike u otoke povezati u broju koji će tematizirati otok u konkretnom i simboličkom smislu, koji će o otoku govoriti i kao izazovu i kao izboru. Svakodnevnom, životnom, osobnom…i o rastanku s njim, ili zbog njega.

Svoje priloge, kao i sva pitanja i sugestije možete slati do 25.05.2023. u ponoć, na mail adresu:

info@silba-environment-art.hr.

Više o ‘Crticama s otoka’
Radionice izrade prva dva broja bile su namijenjene otočanima, posjetiteljima i zaljubljenicima u Silbu svih uzrasta, koji su željeli sudjelovati u izradi tiskanog medija zajednice, od ljudi Silbe jednih za druge. Uz vodstvo pokretačice projekta Natashe Kadin (SEA) te profesionalaca u polju medija i dizajna: Bojana Krištofića, Antonele Marušić, Svena Sorića i Hrvoja Spudića, sudionici su usvajali znanja i vještine iz pisanja i uređivanja redovitih formi novinskih tekstova i priloga, kao i koncipiranja novina u cjelini, te njihovog grafičkog oblikovanja i pripreme za tisak, koristeći digitalne i analogne alate i tehnike. Posebnost ‘Crtica s otoka’ je i to što su u potpunosti producirane na Silbi, od pisanja i uređivanja, do tiskanja i ručnog uvezivanja!
‘Crtice s otoka’ izvorno su bile (i pored ovog projekta nastavljaju biti) jedna od rubrika web stranice umjetničke organizacije Silba Environment Art, posvećena kratkim zapisima o životu na otoku Silbi, iz nalivpera, olovaka, kistova, flomastera i tipkovnica ljudi koji ondje prebivaju ili ga (redovito) posjećuju, a sudjeluju i u programima SEA-e (https://www.silba-environment-art.hr/blog/). U suštini, tema je otočka svakodnevnica, sada i u obliku novina čiji su autori otočani i posjetitelji otoka, koji uz podršku renomiranih radnika u području medija i dizajna stvaraju suvremene novine, producirane u potpunosti prema ‘uradi sam’ principima.

Idejni začetnici i voditelji projekta su umjetnička organizacija SEA Silba Environment Art i udruga Mavena u sklopu programske platforme SOS Silba Off Season, a uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Zaklade Kultura nova.
Pišemo se, fotkamo, crtamo, oblikujemo, tiskamo, pa čitamo prvo na otocima, zatim svugdje gdje je more blizu, a potom u cijelom svijetu! Veselimo se vašim prilozima!

Prošla izdanja CRTICA S OTOKA:

CRTICE S OTOKA #1 pdf

CRTICE S OTOKA #2 pdf

CRTICE S OTOKA #3 pdf

CRTICE S OTOKA #4 pdf

FB EVENT

Šumski put na Silbi

nad putem razapete mreže

za izlov ljudi izgubljenih

među trnjem i kamenjem

i nijemo zadivljenih

sporim mrakom što se diže

od crnog stabla povratka

do usana, pod prstima.

Aureola paučja

obasjava smjer što nas vodi do cilja

iskupljeni smo, a da nismo pitali

za cijenu ranog prijelaza

preko srebrne crte ćutanja.

Daleko pred nama

kraj puta čeka tajna:

stara crkva

– u njoj plavi križ

iz poda klija makija

kroz svod joj kiše zvijezde.

Danju zjapi prazna

noću hita smrti

zorom je sjenka rođenja.

CRTICE S OTOKA #1 pdf

Ukratko, posjetitelji Silbe, čak i na vrhuncu turističke sezone koja upravo zalazi, mogu zarana osjetiti ugođaj prave, nepatvorene otočke izdvojenosti, dok je za ostatka godine takvo permanentno stanje središnji životni izazov ljudi koji na Silbi stalno prebivaju i rade, bilo zato što su se na njoj rodili i ostali ili su se vratili, ili su se pak, došavši od drugamo, nepovratno zaljubili u otok koji doista posjeduje specifičnu vibraciju kakvu nije moguće pronaći nigdje drugdje na Jadranu. Dakako, možda bi se to moglo reći za sve hrvatske otoke, posebno one udaljenije od kopna i po svoj prilici zaista jest tako, ali baš zbog toga je svaki otok svemir za sebe koji treba doživjeti iz prve ruke, i što je moguće dulje, a Silba ima sve preduvjete da ju se udahne punim plućima.

Ipak, ono što Silba dosad nije imala, s iznimkom turističkih letaka i brošura manjeg opsega (uglavnom u produkciji iznimno aktivne otočke Turističke zajednice), odnosno knjižica pasioniranih autora/ica koje su najčešće pripovijedale o zanimljivoj povijesti otoka, jeste tiskovina koju bi otočani mogli nazvati svojom, svojim vlastitim pothvatom, publikacija koja će imati kontinuitet i koja bi mogla postati relevantno sredstvo informiranja i komunikacije kako za lokalnu zajednicu, tako i za širu, kopnenu, čiji bi izraženiji interes za otočke ljepote, ali i svakodnevne probleme, svakako trebalo potaknuti. Drugim riječima, Silbi su nedostajale novine, jer web stranice specijalizirane za turiste, koliko god bile informativne i interaktivne, dugoročno ipak nisu medij kakav zajednicu može uistinu osnažiti iznutra.

Potrebu je prepoznala umjetnička organizacija SEA — Silba Environment Art, koja na otoku djeluje već gotovo deset godina, isprva kao lokalna „ispostava“ splitske nevladine udruge Mavena — 36 njenih čuda, specijalizirane za produkciju javnih sadržaja u području suvremene umjetnosti i kulture, a danas kao samostalna pravna osoba, također pod vodstvom producentice i kustosice Natashe Kadin. U partnerstvu s jedinom olipskom udrugom SOL i zadarskom ZaPis (koja pak organizira jedini gradski književni festival, rujanski KaLibar), te savezom udruga Clubture, u sklopu potonje platforme pokrenut je projekt Crtice s otoka, prema formatu spoj radioničkog programa i predstavljačke turneje. Projekt je dobio ime po jednoj od rubrika web stranice SEA-e, u kojoj su otočani i njihovi gosti povremeno dijelili svoje literarne impresije posvećene Silbi. Među njima se potkraj 2017. našao i dizajner i pisac Bojan Krištofić, koji je na poziv Natashe Kadin skupa s novinarkom i spisateljicom Antonelom Marušić te dizajn-duom This Town Needs Posters (Svenom Sorićem i Hrvojem Spudićem), posvećenom istraživanju analognih tehnika tiska i oblikovanja u kontekstu DIY („uradi sam“) kulture, postao jedan od voditelja radionice izrade prvih otočkih novina u periodu od 9. do 17. srpnja 2018.

Radionica je bila otvorena svim uzrastima — dapače, ciljalo se na dobno heterogeni sastav sudionika/ica, a naposljetku je njih dvanaestak činilo više-manje pola osnovnoškolske djece, nekoliko ljudi treće dobi te nekoliko otočana i ljubitelja otoka „u najboljim godinama“, čije je zamisli o otočkim novinama valjalo uskladiti kako bismo na licu mjesta postali prava mala redakcija i oblikovali medij koji se produkcijom doima „fanzinski“ — u ponajboljem smislu te riječi (upravo zato da bi ga otočani poslije mogli što lakše nastaviti sami proizvoditi), no koji koncepcijom utjelovljuje novine kao odraz otočkog života i donosi sadržaj relevantan lokalnim ljudima, stvaran od njih za njih, no i sve ostale koje bi to moglo zanimati. Ovom tekstu priložen je PDF prvog, ljetnog broja Crtica s otoka, koji svojim tekstovima, fotografijama, ilustracijama i drugim radovima polaznika o projektu, naravno, govori mnogo više nego svaki naknadni opis, stoga ste ga pozvani prolistati.

Uspjeh prve, silbenske promocije Crtica s otoka potaknuo je i više nego dovoljno entuzijazma da se među otočanima počne polako govoriti o što skorijoj pripremi drugog broja koji bi mogao biti zimski, ako će dalje sve ići kako treba. Zahvaljujući dobro posloženom projektu, svi alati potrebni za tako nešto, od novog pisača velikog formata do pribora za određene tehnike analognog tiska, ostaju na Silbi, na raspolaganju ljudima. Predstavljanje Crtica s otoka na otoku Olibu 18. kolovoza, u kultnom kafiću Grobak (nadaleko poznatom po odličnim mojitosima), proteklo je u istinskom kolporterskom duhu i živoj komunikaciji voditelja sa susjedima, gdje su pored listanja i pregledavanja novina vođeni razgovori o nužnosti intenzivnije kulturne razmjene između dva različita ali bliska otoka, po naravi stvari upućena jedan na drugog. Primjerci novina ostali su na Olibu, svima na raspolaganju za čitanje i distribuciju „od ruke do ruke“.

Sljedeća stanica Crtica s otoka i njihove putešestvijama sklone redakcije je Zadar, gdje će se novine predstaviti kopnenim čitateljima/icama u sklopu KaLibra, zadnjeg vikenda u rujnu. Nakon toga nastavit će ploviti gdje ih more i vjetar ponesu, ali rutom koja uvijek završava na Silbi, gdje će se zimi ponovno usidriti. Do sljedećeg čitanja!

Organizator projekta je umjetnička organizacija SEA Silba Environment Art, partneri su savez udruga Clubture te udruge SOL i ZaPis, a projekt se provodi kroz platformu Clubture, uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilog društva (Centri znanja), Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture RH, Grada Zagreba i Grada Zadra.

sve vas pozivamo na radionicu izrade drugog broja Crtica s otoka, vaših i naših novina sa Silbe, koja će se održati od 20. do 27. travnja u zgradi MO Silba! Dobrodošli su svi, i veliki i mali, no potrebno je unaprijed se prijaviti na mail adresu info@silba-environment-art.hr, kako bi voditelji/ce radionice znali/e koliko vrijednih ruku i pametnih glava mogu očekivati.Prvi susret zakazujemo u subotu, 20. travnja u zgradi MO Silba u 12 sati, a nakon toga ćemo se zajednički dogovarati o susretima. Oni koji neće biti na Silbi, a željeli bi sudjelovati, neka nam se jave na mail: info@silba-environment-art.hr, pa ćemo naći način da sudjelujete u dopisništvuu za naše CRTICE S OTOKA #2!

Nakon iznimno uspješne i zabavne izrade prvog broja Crtica s otoka na ljeto 2018., koja je također bila izvrsno medijski popraćena, a novine predstavljene na susjednom otoku Olibu i u Zadru (u sklopu gradskog književnog festivala KaLibar), te i više nego dobre recepcije među otočanima i ljubiteljima Silbe, ista postava voditelja/ica vodit će novu radionicu stvaranja drugog broja za proljeće 2019. Sudionici/e radionice, stvaraoci i autori/ce novina, naučit će kako pristupiti radu u specifičnoj vrsti medija zajednice prema „uradi sam“ (“do-it-yourself”) principima, što znači da će ih sve voditelji/ce provesti svim koracima izrade novina od početka do kraja, od osmišljavanja koncepta i rubrika, preko potrage za pričama i pisanja / crtanja / oblikovanja tekstova i raznolikih drugih priloga, pa do digitalnog dizajniranja novina i samog tiska, pri čemu ćemo pokušati eksperimentirati kako sa sveprisutnim digitalnim, tako i pomalo potisnutim, a kreativno neograničenim tehnikama analognog ili ručnog tiska. Cilj je da svatko od sudionika u novom broju novina ostavi svoj utisak, a Crtice s otoka #2, kao i prve, budu poticajno ogledalo otoka koji uvijek iznova otkriva različite uzbudljive priče!

Voditelji/ce radionice: Natasha Kadin (SEA), voditeljica projekta i svojedobno novinarka, danas kustosica, producentica u kulturi i pokretačica lijepih priča, entuzijastica floralnog horoskopa i revna kupačica; Bojan Krištofić, dizajner i pisac ― esejist i likovni kritičar, pjesnik i priređivač izložbi, povremeni crtač i strastveni biciklist te marljivi čitatelj; Nora Verde, književnica i novinarka, autorica pjesama i priča, brojnih tekstova i intervjua o glazbenim, ali i društveno-kritičnim temama, prekaljena voditeljica radionica, ljubiteljica bezkofeinske kave i kuhanja pod vedrim nebom

Igrači s klupe: Sven Sorić i Hrvoje Spudić (This Town Needs Posters), dizajneri, umjetnici i odbjegli arhitekti, entuzijasti analognog tiska, također šarenokošuljaši, zaduženi za sudjelovanje u layoutu novina na liniji Zagreb―Silba.

CRTICE S OTOKA izvorno su bile (i pored ovog projekta nastavljaju biti) jedna od rubrika web stranice umjetničke organizacije Silba Environment Art, posvećena kratkim zapisima o životu na otoku Silbi, iz nalivpera, olovaka, flomastera i tipkovnica ljudi koji ondje prebivaju ili ga (redovito) posjećuju, a sudjeluju i u programima SEA-e (https://www.silba-environment-art.hr/blog/). Tema projekta u suštini je otočka svakodnevnica, ali sada također u obliku novina čiji su autori sami stanovnici Silbe i njihovi gosti, koji tijekom sedmodnevne radionice dobivaju priliku da uz vodstvo renomiranih radnika/ica u području medija i dizajna osmisle i izrade suvremene silbenske novine, producirane u potpunosti prema “uradi sam” principima.

Prvi broj možete besplatno preuzeti ovdje: CRTICE S OTOKA #1 pdf

Facebook event: https://www.facebook.com/events/309486659743875/

Organizator projekta je umjetnička organizacija SEA Silba Environment Art, uz financijsku pomoć Grada Zadra i Zaklade Kultura nova.

Pišemo se, slikamo, crtamo, oblikujemo, tiskamo, a potom i čitamo prvo na Silbi, zatim svugdje gdje je more blizu, a potom na cijelom svijetu!

Između ostalog, drugi broj silbenskih CRTICA S OTOKA donosi sjećanje filmskog redatelja Danila Šerbedžije na njegove prve dječačke ribolovne podvige; intervju s glazbenicom – pijanisticom i likovnom umjetnicom – slikaricom Vanjom Kuljerić o njezinom volonterskom angažmanu u obnovljenoj silbenskoj knjižnici; zatim razgovor s Nikicom Mandićem, poslovođom mjesne trgovine koja cijele godine otočane i njihove goste snadbijeva namirnicama potrebnima za svakodnevni život; dizajnerica i vjerna posjetiteljica Silbe Sanja Bachrach Krištofić podijelila je sa čitateljima svoje intimne doživljaje otočkih staza i stazica, poznatih i nepoznatih puteva i trasa; Tanja Telesmanić nastavila je graditi svoj Silbenski glosarij, zasigurno zanimljiv i laicima i lingvistima; tu je i uzbudljiva priča Michaela Ellenbogena o utrci brodicama od Silbe do Oliba; članak Matije Drakulića o velikom projektu svjetske istraživačke ekspedicije Operation Wallacea, koja će na Silbu dovesti istraživače i studente sa zadatkom zajedničkog rada na očuvanju bioraznolikosti silbenskog mora i podmorja; izvještaj Jurice Motušića o najnovijoj akciji čišćenja javnih puteva u organizaciji Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine Silbe; a pokrenuta je i sportska rubrika u kojoj je, za početak, Kai Matulina podijelila svoju strast prema omiljenoj ljetnoj igri šibica… Naravno, ni drugi broj Crtica nije mogao proći bez horoskopa iliti Moroskopa za lito 2019., što ga je i ovaj put predvidjela vaša najdraža šumska vještica Natasha Kadin… A sve skupa ne bi bilo ni upola tako uspješno da sa svojim izvrsnim uratcima novinama nisu doprinijele tri najmlađe suradnice: Maša Jurin, Luce Marasović i Sara Šimunac Vukušić.

CRTICE S OTOKA izvorno su bile (i pored ovog projekta nastavljaju biti) jedna od rubrika web stranice umjetničke organizacije Silba Environment Art, posvećena kratkim zapisima o životu na otoku Silbi, iz nalivpera, olovaka, flomastera i tipkovnica ljudi koji ondje prebivaju ili ga (redovito) posjećuju, a sudjeluju i u programima SEA-e. Tema projekta u suštini je otočka svakodnevnica, ali sada također u obliku novina čiji su autori sami stanovnici Silbe i njihovi gosti, koji tijekom sedmodnevne radionice dobivaju priliku da uz vodstvo renomiranih radnika/ica u području medija i dizajna osmisle i izrade suvremene silbenske novine, producirane u potpunosti prema “uradi sam” principima. Prvi broj rađen je i prezentiran u srpnju 2018. godine, a za izradu drugog broja odabran je travanj 2019. te su se novine radile izvan sezone, kada na Silbi boravi uglavnom lokalno stanovništvo, u sklopu projekta SOS Silba off season.
Mnogo je razloga da Crtice s otoka #2 uzmete u ruke i polako ih, ali sigurno čitate, kao i da se u njihovu izradu aktivno uključite… Jedno je sigurno: čitamo se ponovo!
Prvi broj možete besplatno preuzeti ovdje: CRTICE S OTOKA #1 pdf
Drugi broj premijerno je pred vama: CRTICE S OTOKA #2 pdf
Organizator projekta je umjetnička organizacija SEA Silba Environment Art, uz financijsku pomoć Grada Zadra, Ministarstva kulture i Zaklade Kultura nova.

U izboru lokacija sudjelovali: Sandra Sterle, Vlasta Žanić, Natasha Kadin, Đorđe Jandrić, Igor Pavlica i Dan Oki.
Mapu ustupio: Joško Gamberožić
Tehnička podrška u postavu: Đorđe Jandrić
Fotografije: Dan Oki
Hvala Studiu FormaM i svim žiteljima otoka Silbe koji su pomogli u postavu.

Projekt uključuje osmišljavanje, proizvodnju i postavljanje 17 emajliranih, metalnih, uličnih tabli, različitih oblika i formata, na javne lokacije na Silbi, na kućama, ogradama, zidovima, drveću i slično.
Na tim tablama, međutim, nije otisnut sadržaj informativnog tipa, nego razni vizualni znakovi ili riječi ili kratke izjave ili poruke poetskog ili filozofskog karaktera, dizajnirane u formi raznih logotipova. Jednom riječju, sadržaj je autorske prirode. Poput izložbe koja svoje elemente razbacuje posvuda po mjestu, ali imajući na umu kako bi oni trebali trajno ostati tamo. U tom smislu njihov sadržaj i ne može komenirati trenutne okolnosti niti imati nekakav aktualan politički naboj, nego nasuprot tome, poruke bi trebale biti neočekivane s obzirom na formu i mjesto gdje se pojavljuju, a istodobno

manifestirati određeni ikonografski i svjetonazorski sustav. Sustav koji svoje opredjeljenje iskazuje izborom citata, primjerice, posljednjim stihovima Slamnigove pjesme Kolumbo: ‘O Indijo, Indijo, da te i pronađem / preveliko je iščekivanje, preveliko’ ili pak autorskim sloganima tipa: ‘need no true proof for our theory to be true’.

Bitnu ulogu u produkciji tabli ima njihovo oblikovanje, odnosno dizajn, zato što dizajn zapravo i jest osnovna poluga tog javno prisutnog medija, ulične table temeljno i imaju ulogu znakova, čija bi vizualna prepoznatljivost smjesta trebala identificirati sadržaj. U ovom se slučaju, redukcijom elemenata na osnovne simbole, nastoji naglasiti upravo znak kao najefikasnije vizualno sredstvo, bilo pozicijom i oblikovanjem teksta, bilo referencom na neke karakteristične oblikovne konstrukcije, pri čemu se, dakako, ne misli na one prometne, nego na one prisutne u medijskom ili pak umjetničkom prostoru.
Što se pak tiče samih sadržaja, oni kao da potiho navijaju za kakvu apstraktnu revoluciju, za pokret ili ustanak što svoju platformu pronalazi u prostoru ‘van triju protega’ ili kako to Schulz kaže: ‘za sjajni kontramarš fantazije na surove bedeme zbilje’. No, istodobno su i svjesni svoje iluzije, pa, kao da proizlaze iz poznate Joyceove izjave: ‘unaprijed izgubljenim bitkama uvijek ostajati vjeran’, svoje će istomišljenike pronaći u onima koji su spremni odmah potpisati, kad bi se našla dovoljno apsurdna peticija. Drugim riječima, u onima što su i inače skloni drugačijem, pa i prenesenom, doživljaju, pa i tumačenju, stvarnosti, a kakvih je na Silbi, koja odavno nosi nadimak ‘umjetnički otok’, nemali broj.

Metaforička signalizacija, međutim, ne komentira bilo povijesne bilo lokacijske čimbenike, nego svoju mrežu spušta preko tih značenjskih slojeva, pri čemu table predstavljaju orijentacione točke određena svojetonazorska sustava, koji, poput nezavisna layera, svoje značenje ugrađuje u postojeću ideju Silbe.

     2+2=4
Stari mul
U pozadini je skulptura Šime Vulasa “Jedro”.

Uvala Dobre vode
Kažu da su knjige kamečići što ih bacamo u more, neki naprave dvije tri ‘žabice’, ali na kraju svi potonu na dno. Ipak, ideju slavnog viteza moguće je usporediti s idejom mladih, dugokosih i golih ljudi što su tijekom sedamdesetih u toj uvali oblikovali vrlo posebnu socijalnu skulpturu. Pa kad bismo ju bacili u more, ona ne bi napravila ‘žabice’, ali valovi što su se od nje širili, poprilično su oblikovali tadašnju umjetničku scenu.

     O, Indijo, Indijo
(Posljednja dva stiha pjesme “Kolumbo”, Ivana Slamniga)
Put Nozdre
Jedna od sedam silbanskih crkvica. Put vodi prema uvali Dobre vode. Uvala je tijekom sedamdesetih bilo ljetno stanište umjetnicama i umjetnicima raznih medija i nacionalnosti.

     Market song no 9
Pjaca
Primjenom aleatorike ove će pruge zacijelo proizvesti reklamnu skladbu. Dežurni će pesimisti, međutim, u njoj prepoznati taktove pogrebnog marša.

    Round Midnight
(naziv filma Betranda Taverniera)
Veli put
Kapija na prolazu prema kući Ivana Marincela, trombonista i velikog obožavatelja Dextera Gordona.

No Time Out
Karić, karakteristično prijevozno sredstvo na otoku gdje nema prometa, gdje su čak i bicikli zabranjeni tijekom sezone. Snimljeno u dvorištu Davora Hercega, poznatog pod nadimkom Kempes.

Turistička partija
Gušterna
Skladište za smještaj potrepština za punjenje gušterne. Sutradan ujutro, pločica je nestala. Ostali su samo tipli.

Tiho pokraj pospanih pijetlova
Put mula
Ograda kuće točno kraj zvonika. Kažu da se na uvijek istu buku san s vremenom navikne, kobna mu je ona iznenadna.

Sadržaj
Kod škole
Zgrada silbenske knjižnice. Na pločici je reprint sadržaja zbirke poezije Juan Ramon Jimeneza.

    Nelcha
Uvala Sotorišće
Teren iza tablica vlasništvo je Ureda za upravljanje imovinom Grada Zagreba.

     Silba Libre
Žalić
Zidić što odvaja kupalište od kafića Alavija, tamo gdje pristaju brodovi, tamo gdje ljudi dolaze na otok.

                        Things that might have been
(Naziv pjesme Jorge Luisa Borgesa)
Put Žalića
Kuća Sterle. Izbor lokacije i postav: Dan Oki.

                       ‘Till the money runs out,
Put sela
Naziv prve pjesme B – strane LP ploče “Heartattack and Vine”, Toma Waitsa. Nekad se ovim putem na izmaku noći vraćalo u selo. Danas bi se naziv te pjesme mogao drugačije protumačiti.

   Trumpet Time
Lokalitet Garine
Dvoja vrata s desne strane puta pripadaju kući Hawlina. U obitelji je nekoliko puhača, ima i drugih muzičara. U srednje davnoj silbanskoj prošlosti, obiteljski je orkestar na Žaliću svirkom dočekivao i ispraćao brod.

   Urgent
Veli put
Staro drvo preko puta pošte. Drugog dana nakon postavljanja poštar u mirovini govori aktivnom kolegi: “Od sad si trkaća kokoš”.

Warning
Prema Pocukmarku
Zgrada u kojoj je nekad bilo dječje odmaralište “Apatin”.

vrijeme: 31.01.2019.

prijava: 21.02.2019.

url: https://www.fund4others.org/otocka-veza/

Pozivaju se umjetničke skupine, kolektivi i organizacije na sudjelovanje u programu Otočka veza koji se sastoji od edukacije i rezidencijalnog boravka u Španjolskoj ili Danskoj.

BIRCA iz Bornholma (Danska), Centre d’Investigació Escènica Sineu s Mallorce (Španjolska) u suradnji sFondom za druge / Dominom i S.E.A. (umjetničko-ekološka multimedijalna platforma na otoku Silbi) iz Hrvatske organiziraju rezidencijalni program razmjene hrvatskih, španjolskih i danskih umjetnika/ca na otocima u uključenim državama pod imenom Otočka veza. Nakon pilot programa provedenog 2018. mreža Otočka veza nastavlja s djelovanjem i u ovoj godini, prvo s edukacijom o kulturnom menadžmentu umjetničkih kolektiva i organizacija u travnju 2019. na Mallorci, u kojoj će sudjelovati sve uključene umjetničke skupine (po 2 iz svake države), a nakon edukacije slijede rezidencije u Španjolskoj i Danskoj.

Program Otočke veze 2019.
Zainteresirane umjetničke skupine (do 3 osobe) prijavljuju se za sudjelovanje u grupnoj edukaciji i za jednu od ponuđenih rezidencija, u Španjolskoj ili Danskoj.

Grupna edukacija se održava od 9. do 13. travnja 2019. i na njoj sudjeluju predstavnici umjetničkog vodstva organizacija (po 1 osoba iz skupine).
Rezidencija na Mallorci se nastavlja nakon edukacije, te umjetnička skupina koja je odabrana za Španjolsku boravi u centru C.I.N.E. od 15. 4. do 28. 4. 2019.
Rezidencija na Bornholmu se održava u rujnu, te umjetnička skupina koja je odabrana za danski dio projekta boravi u centru BIRCA od 1. 9. do 15. 9. 2019.

Uvjeti i logistika rezidencija:
– umjetničke forme koje poziv podržava: suvremeni ples i performans;
– do 3 osobe u okviru jedne prijave mogu sudjelovati u jednom od rezidencijalnih programa;
– boravak u Španjolskoj (Mallorca) za umjetničke voditelje (1 osoba) na grupnoj edukaciji, te potom boravak cijele skupine (do 3 osobe) ili u Španjolskoj ili u Danskoj (prijava obavezno mora sadržavati za koju se rezidenciju odnosi ili se prijavljuje na obje);
– sudjelovanje na jednodnevnom treningu u Zagrebu vezanom uz mrežu Otočku vezu u okviru Festivala Perforacije krajem lipnja, uz susret s umjetnicima iz Danske i Španjolske.

Prijave na rezidenciju pošaljite na mail: info@fund4others.org najkasnije do 21. 2. 2019.
Prijavom potvrđujete pristanak na uvjete rezidencije.

Prijava mora sadržavati:
– motivacijsko pismo za sudjelovanje u ovom programu;
– ideja ili projekt na kojem bi se radilo u okviru rezidencije te ukratko plan tog rada;
– biografije i kratki rezime umjetničkog rada (do 5 stranica s prilozima) svih osoba koje bi sudjelovale na rezidenciji u Danskoj ili Španjolskoj (do 3 osobe)

Opisi programa:

1. Edukacijski modul na Mallorci namijenjen je umjetničkim voditeljima. Obrađivat će se teme poput koprodukcija i suradnji u međunarodnom kontekstu, poslovanja i ugovora, planiranja turneja, PR-a i komunikacije. Radionički program voditi će predstavnici organizacija članica mreže Otočka veza, Susanne Danig, Biel Jorda i Zvonimir Dobrović, a u suradnji s Teatrom Principal Mallorca. Umjetničkim voditeljima će se za pohađanje edukacije osigurati trošak puta i smještaja, pri čemu voditelj jedne od dvaju odabranih skupina ostaje na Mallorci i tijekom održavanja rezidencije.

2. Rezidencija u Španjolskoj održava se u centru Performing Arts Research Center na Mallorci. Partnerska organizacija C.IN.E. djeluje s misijom jačanja međunarodnih suradnji, istraživačkog pristupa i umrežavanja na Balearima. Više o organizaciji C.I.N.E. na www.cinesineu.com

Razmjena uključuje dva tjedna rezidencijalnog boravka na otoku Mallorca u Španjolskoj u travnju 2019., a za odabrane umjetnike/ce osigurano je:
• prostor za probe (dimenzije 13m x 17m i visine 10.5 m) u periodu od dva tjedna
• smještaj za cijeli period rezidencije u blizini prostora za probe
• putni troškovi za do 3 osobe
• prijevoz od i do zračne luke u Španjolskoj
• 6-8 sati radionice / mentorstva s umjetničkom direkcijom centra –  Bielom Jordàom i Martom Barceló, koji također vode i novocirkusku organizaciju Res de Res i En Blanc koja posjeduje zgradu istraživačkog centra
• prilika da tijekom rezidencije prikažu svoj rad lokalnoj publici te da sudjeluju u umjetničkim razgovorima koji će biti organizirani tijekom boravka.

3. Rezidencija u Danskoj održava se u centru BIRCA. Partnerska organizacija BIRCA u svom fokusu ima umjetničke organizacije i kolektive koji djeluju u području plesa, performansa i crossovera, a koji žele istražiti stvaranje u kontaktu s prirodom te utjecaj mirnog otočkog okoliša na umjetnički izričaj. Više o BIRCA organizaciji na www.birca.org

Razmjena uključuje dva tjedna rezidencijalnog boravka na otoku Bornholmu u Danskoj u rujnu 2019., a za odabrane umjetnike/ce osigurano je:
• prostor za probe (160 kvadratnih metara s plesnim podom) u periodu od dva tjedna
• smještaj za cijeli period rezidencije (3 spavaće sobe) –  korištenje zajedničke kuhinje, dnevnog boravka i dostupan internet
• putni troškovi za do 3 osobe
• prijevoz od i do zračne luke u Danskoj
• 6-8 sati radionice / mentorstva  s redateljicom Susanne Danig, vlasnicom te umjetničkom voditeljicom BIRCA centra
• prilika da tijekom rezidencije prikažu svoj rad lokalnoj publici te da sudjeluju u umjetničkim razgovorima koji će tijekom boravka biti organizirani, s obzirom da se rezidencija održava za vrijeme festivala Borhnolms Kulturuge.

Tijekom lipnja održava se rezidencija za Danske i Španjolske umjetnika usmjerena na teme održivosti na otoku Silbi, koju Dominov Fond za druge realizira u suradnji sa S.E.A. Silba Environment Art (www.silba-environment-art.hr) u sklopu programa Mreže izvedbenih umjetnosti financirane od strane zaklade Kultura nova. Danski i španjolski će umjetnici nakon rezidencija doputovati u Zagreb gdje će svoj rad predstaviti i publici Festivala Perforacije.

Fond za druge je program udruge Domino kojim se potiče filantropija u Hrvatskoj u cilju što veće podrške umjetnosti, aktivizma i edukacija. Više o Fondu za druge te načinima podrške na www.fund4others.org.

Nakon rezidencijalnog boravka umjetnice Manje Ristić koja je na Silbi radila Silba Sound Map, ovog vikenda SEA Silba Environment Art u suradnji s Kino Mediteran donosi projekciju animiranog filma CRVENA KORNJAČA nominiranog za Oscara!

Projekcija će se održati u subotu, 21. rujna u 20 sati ispred ili u zgradi MO Silba (ovisno o vremenskim prilikama). Film je namijenjen svim generacijama i projektcija je besplatna 🙂

Film prikazujemo u sklopu 5. Rendez-vous au Cinéma, programa probranih ostvarenja francuske kinematografije kojeg organiziraju Francuski institut u Hrvatskoj, Kino mreža i Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Crvena kornjača (La Tortue Rouge), redatelja Michael Dudok de Wita, fantastična je priča o čovjeku i prirodi.

Film bez dijaloga prati najvažnije životne faze jednog brodolomca koji završi na pustom tropskom otoku naseljenom samo kornjačama, rakovima i pticama. Mornar pokušava pobjeći s pustog otoka pomoću improvizirane splavi. No, njegov pokušaj spriječi kornjača koja mu uništi sklepano plovilo. Unatoč tome, mornar uspijeva pronaći novi život na pustom otoku, i to zahvaljujući čudnovatoj crvenoj kornjači.

*********************

Aktivnosti ovog programa dio su projekta SILBA VIVA udruge Mavena čiju provedbu sufinancira Grad Zadar, a kroz programsku platformu “SOS Silba Off Season” udruge Mavena i umjetničke organizacije SEA Silba Environment Art, čiju provedbu sufinanciraju Grad Zadar i Ministarstvo kulture RH. Rad umjetničke organizacije SEA Silba Environment Art financijski podržava Zaklada Kultura nova.

U sklopu projekta SOS Silba Off Season, u srijedu, 6. lipnja, organizira se tesarska radionica čiji je voditelj Siniša Pocrnčić koji na Silbu stiže iz eko sela Trkulja, a godinama je aktivan kao voditelj različitih radionica drvene gradnje i permakulturnog dizajna, te jedan od autora priručnika “Permakulturni dizajn” u izdanju udruge ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa. On će zainteresiranima pokazati kako reciklažom ostataka dasaka i drva koje smatramo neupotrebljivima napraviti zanimljiv i kreativan vrtni namještaj i uporabne predmete.

U petak, 8. lipnja, pošto nam je sunce sve jače, kreće dokumentiranje njegovih tragova najjednostavnijom i najstarijom, ali i danas vrlo zanimljivom i fascinantnom metodom – CAMEROM OBSCUROM. Princip rada i izrade camere obscure je vrlo jednostavan, a radi se o projekciji jednakoj kako nastaje i slika u ljudskom oku. Zrake svjetlosti koje se odbijaju na sve strane od vanjskih predmeta prolaze kroz maleni otvor na jednoj strani camere obscure te projiciraju sliku tih istih predmeta na suprotnu površinu (ekran). Sama camera obscura može se napraviti upotrebom različitih limenki i kutija, a ekspozicija može trajati od nekoliko sekundi do čak nekoliko mjeseci. U sklopu radionice napravit ćemo nekoliko camera obscura koje će cijelo ljeto dokumentirati sunce s različitih lokacija na Silbi. Voditeljica radionice je Tina Bele, koja se već dugi niz godina bavi amaterskom fotografijom, a 2014. godine pohađala je radionicu Camere Obscure i od tada velikom dijelom zanemaruje digitalnu fotografiju te sama izrađuje svoje “fotoaparate” i razvija nastale fotografije.

Treća radionica je plesna, a njome najavljujemo ljetna događanja koja će ove godine biti posvećena plesu! U goste nam dolaze inozemni umjetnici Maayan Danoch, Miha Horvat i Ivan Mijačević. Na radionici U SVJETLU / IN LIGHT umjetnici i polaznici su istovremeno izvođači i tehničari, instrumenti i instrumentalisti. Istražuju se situacije u kojima se susreću tijelo, kretanje, zvuk i svjetlost te se razvijaju vizualne i zvučne slike radeći uglavnom sa baterijskim lampama kao izvorima svjetlosti u odnosu na kretanje, zvuk kretanja i arhitekturu pored koje se izvodi. Ovu radionicu podržava Senat Berlin i Grad Maribor.